Rudnici kreča

Rudnici kreča

Neozidani podzemni prostori koji su nastali u prirodnoj steni eksploatacijom krečnjaka. Formirani su verovatno proširenjem prirodnih pećina tokom dužeg vremena eksploatacije.

Pojedini delovi su zarušeni erozijom krečnjaka. Na mestu na kojem smo na francuskoj karti iz 1930. godine utvrdili lokaciju rudnika kreča nalazi se obeleženo devet ulaza, pored kojih se nalazi natpis „Krečane“.

Objekat je velike površine i sastoji se od niza galerija spojenih širokim ulazima. Nakon prestanka eksploatacije 1952. godine u ovim prostorima, prema navodima starosedelaca, snimali su se filmovi.

Jedan od filmova snimanih u ovom prostoru je „Zoro osvetnik“, rađen u tadašnjoj međunarodnoj koprodukciji.

Lednica Kralja Milana

Lednica Kralja Milana

Prostor ozidan opekama koji je služio za čuvanje namirnica tokom letnjih meseci. Izgrađen je u XIX veku na porodičnom imanju Jevrema Obrenovića.

Postoje dva ulaza u objekat. Dostupan ulaz se nalazi ispod današnje upravne zgrade Botaničke bašte „Jevremovac“.

Na podu objekta se nalaze dva otvora koja su služila za odvod vode koja se stvarala otapanjem leda. Dva ventilaciona otvora obezbeđivala su stalno strujanje vazduha.

Agaruša

Agaruša

Neozidan objekat u prirodnoj steni. Postoje dva posebna ulaza, sa iste strane objekta, na razdaljini od oko 15 metara. Oba ulaza su ozidana i na njima se nalaze limena vrata, jedna od njih sa oznakom fabrike IMR.

Objekat je usečen u steni i nije ozidan osim na ulaznom delu. Na starim kartama iz II svetskog rata stoji naznaka Fabrika Aga Ruša za oksigen i disugen.

Dakle ovaj objekat je koristio neki gazda Aga Ruša za svoju fabriku gasova. Objekat je nakon II svetskog rata verovatno služio kao magacin u okviru fabrike IMR.

Uništavanjem industrije u Rakovici, tokom 90-tih godina pa sve do danas, ovaj objekat je uglavnom služio za uzgajanje pečuraka. Okolno stanovništvo ga naziva Pečunkara.

Podzemni hodnici

Podzemni hodnici

Podzemni hodnici iskopani u lesu, mekanoj steni, u XIX veku. Od ulaznog dela uski i niski hodnici se račvaju u dva pravca desetinama metara u dubinu. Hodnici se završavaju, ne postoje drugi izlazi.

Namena ovih hodnika verovatno je bila da služe za potrebe austrijske vojske. Pretpostavka je da je projekat kopanja ovih tunela napušten pre završetka radova.

Tunel kod Petlovog brda

Tunel kod Petlovog brda

Tunel koji se nalazi pored Kružnog puta ispod beogradskog naselja Petlovo brdo. Ovaj tunel izgrađen je od armiranog betona pre nekoliko decenija i nikada nije bio u funkciji. Tunel sa oba svoja kraja izlazi na Kružni put, sa jedne strane ulaz je zazidan. Danas se u jednom delu ovog objekta gaje pečurke.

Proizvodnja pečuraka u tunelu

Sklonište u Cvijićevoj

Sklonište u Cvijićevoj

Sklonište koje je izgrađeno tokom II svetskog rata. Njegovo održavanje nastavljeno je i nakon završetka rata, što dokazuju zamenjena pancirna vrata unutar skloništa. Izgrađeno je od opeke, armiranog i nabijenog betona. Sastoji se od ulaznih stepeništa, malog pristupnog hodnika, središnje (glavne) prostorije i rezervnog izlaza.
Tokom 2000-tih, prilikom gradnje objekta na susednoj parceli, sklonište je presečeno na pola. Središnja prostorija je prezidana, dok je rezervni izlaz srušen. Deo glavne prostorije je delimično potopljen. Ukupna površina objekta je 47,95 m², visina 2,2m; širina 1,2 – 2,2 m; nadsloj iznosi 3m.

Podrumi Kapetan Mišinog zdanja

Podrumi Kapetan Mišinog zdanja

Velelepna palata građena je između 1857. i 1863. godine. Izgradio je Kapetan Miša Anastasijević, čuveni beogradski brodovlasnik i trgovac. Ova znamenita zgrada trebalo je po prvobitnoj nameni da postane srpski dvor, ali je nakon neuspešne veridbe Kapetan Miša ovu zgradu zaveštao „otečestvu“. Nekada je bila najviša građevina u Beogradu. Svojim stilom predstavlja prekretnicu u arhitekturi Beograda. Danas se u ovom zdanju nalazi Rektorat Univerziteta u Beogradu. Ispod cele palate nalaze se prostrani podzemni prostori ozidani opekom.

Sklonište Tošin bunar

Sklonište Tošin bunar

Objekat ozidan ciglom nalazi se na dva nivoa i više puta je adaptiran u sklonište. Poslednji put je to učinjeno 1999. godine, kada je jedan deo objekta zazidan. Ulaz u objekat se nalazi u dvorištu stambene zgrade. Objekat se sastoji od tunela koji u određenim delovima imaju proširenje. Postoji i rezervni izlaz koji se nalazi na kraju donjeg nivoa objekta.

Lagum u Karađorđevoj

Lagum u Karađorđevoj

Magacinski prostor ukopan u stenu, deo podzemnog kompleksa. Ukupna površina ovog objekta je 115 m². Izgrađen je za potrebe skladištenja robe koja je u Beograd dolazila kroz luku. Hodnikom je spojen sa okolnim magacinima. Prilikom rekonstrukcije ovog prostora u noćni klub otvoren je zid od opeke na platformi / nivou iznad samog magacinskog prostora. Iza zida, nalazi se prostor od nekoliko desetina metara kvadratnih. U uglu ove prostorije nalazi se veliki kameni blok koji je obrušen, verovatno prilikom pokušaja proširenja prostora. Prolaskom kroz pukotinu nismo utvrdili da postoje hodnici iza obrušene stene. Danas se u ovom prostoru nalazi poznata vinarija „Vinarija“.

Tuneli u Zemunu

Tuneli u Zemunu

Lavirint tunela koji je izgrađen tokom XVIII i XIX veka. Tuneli su ukopani u lesu i u potpunosti su ozidani austrijskom opekom. Postoje dva glavna ulaza i jedan pomoćni, koji je ujedno služio i kao ventilacija.
Svi tuneli vode ka jednoj, centralnoj prostoriji, površine nekoliko desetina kvadratnih metara, koja je danas većim delom godine pod vodom. Tuneli na pojedinim mestima imaju niše, koje su služile za mimoilaženje u uskom prostoru. Raskršća su posebno planirana, na uglovima su zidovi isecani kako bi se tovar lakše unosio. Precizni podaci o ovom objektu nisu pronađeni. Po strukturi tunela, objekat je verovatno izgrađen za vojne potrebe. Pretpostavlja se da je korišćen kao skladište za barut ili namirnice.