Bunker – Čukarički stadion

Bunker – Čukarički stadion

Podzemni objekat izgrađen tokom II svetskog rata na obroncima Košutnjaka. Bunker se sastoji od dve toparnice koje su spojene dugačkim hodnicima.

Deo ovog podzemnog objekta čine spavaone za vojnike sa očuvanim delovima kreveta i prostorijama za municiju. Na uglu ovog objekta nalazi se mitraljesko gnezdo.

Dominantan strateški položaj objekta omogućavao je kontrolu širokog pojasa doline reke Save.

Podzemni objekat izgrađen tokom II svetskog rata na obroncima Košutnjaka. Bunker se sastoji od dve toparnice koje su spojene dugačkim hodnicima. Deo ovog podzemnog objekta čine spavaone za vojnike sa očuvanim delovima kreveta i prostorijama za municiju.

Kompleks bunkera – Čukarica

Kompleks bunkera – Čukarica

Oba bunkera su identična po izgledu, formi i materijalu od koga su sazidani, što govori da su bili deo jedinstvenog kompleksa iz vremena II svetskog rata. Rađeni su od betona, sa velikom i masivnom kalotom, a služili su kao artiljerijska gnezda.

U donjem nivou do kojeg se stiže polukružnim stepeništem nalazi se spavaona za smeštaj do deset vojnika. Objekti su građeni od betona, sa ulaznim delom izgrađenim od opeke.

Drugi bunker je oštećen u skorijem vremenu, kada su nesavesni investitori pokušali da ga uklone kako bi na tom prostoru izgradili stambeni objekat. Uprkos pokušaju da ga poruše, bunker je pretrpeo minimalna oštećenja, uglavnom je razbacana zemlja u okolini i poremećen ulaz u sam objekat.

Oba bunkera su identična po izgledu, formi i materijalu od koga su sazidani, što govori da su bili deo jedinstvenog kompleksa iz vremena II svetskog rata. Rađeni su od betona, sa velikom i masivnom kalotom, a služili su kao artiljerijska gnezda. U donjem nivou do kojeg se stiže polukružnim stepeništem nalazi se spavaona za smeštaj do deset vojnika.

Podzemni kompleks – Tašmajdan

Podzemni kompleks – Tašmajdan

Jedan od najvećih podzemnih kompleksa u Beogradu. Sastoji se od nekoliko zasebnih segmenata – prirodnih pećina, rudnika, hodnika i prostorija. Rudnik kamena se na ovom mestu nalazio još od antičkih vremena.

Kamen sa Tašmajdana koristili su tokom istorije svi graditelji Beograda. Tokom II svetskog rata služio je kao glavno sklonište okupatora. Nakon rata objekat je koristila JNA. Veoma atraktivan prostor koji se danas ne koristi.

Jedan od najvećih podzemnih kompleksa u Beogradu. Sastoji se od nekoliko zasebnih segmenata – prirodnih pećina, rudnika, hodnika i prostorija. Rudnik kamena se na ovom mestu nalazio još od antičkih vremena.

Piramide – Železnice Srbije

Piramide – Železnice Srbije

Dva skloništa u obliku četvorostranih piramida, izgrađena tokom nacističke okupacije Beograda u II svetskom ratu. Sagrađena su od betona, sa veoma debelim zidovima. Skloništa su služila za smeštaj radnika železnice i vojnu posadu koja je obezbeđivala glavnu železničku stanicu tokom vazdušne opasnosti.

Drugo sklonište se nalazi uz obalu reke Save. Unutrašnji prostor je predviđen za duži boravak posade, poseduje efikasan sistem za ventilaciju i toalet.

Centralna prostorija je površine oko 40 m². Objekat je trenutno u veoma dobrom stanju i može se lako urediti i staviti u funkciju. Sklonište se nalazi na prostoru koji je dat na korišćenje Železnicama Srbije.

Podzemno sklonište – Košutnjak

Podzemno sklonište – Košutnjak

Jedan od objekata iz II svetskog rata u kompleksu građenom 1942–1943. godine u Košutnjaku. Služio je kao sklonište.

Postoje dva ulaza u objekat i jedan rezervni izlaz. Na sredini dugačkog hodnika nalazi se prostorija u koju se moglo skloniti desetak osoba.

Sklonište je izgrađeno od betona. U posleratnom periodu je dograđivano i povremeno ga je koristila vojska. Napušteno je početkom 90-tih godina.

Lagum – sklonište

Lagum – skloniste

Nalazi se ispod privatne kuće. Postoje tri ulaza u objekat koji je ozidan opekom sa polukružnim svodom.

Služio je kao sklonište i ima rezervni izlaz koji vodi do kuće koja se nalazi iznad. Sazidan je krajem XIX veka.

Rudnici kreča

Rudnici kreča

Neozidani podzemni prostori koji su nastali u prirodnoj steni eksploatacijom krečnjaka. Formirani su verovatno proširenjem prirodnih pećina tokom dužeg vremena eksploatacije.

Pojedini delovi su zarušeni erozijom krečnjaka. Na mestu na kojem smo na francuskoj karti iz 1930. godine utvrdili lokaciju rudnika kreča nalazi se obeleženo devet ulaza, pored kojih se nalazi natpis „Krečane“.

Objekat je velike površine i sastoji se od niza galerija spojenih širokim ulazima. Nakon prestanka eksploatacije 1952. godine u ovim prostorima, prema navodima starosedelaca, snimali su se filmovi.

Jedan od filmova snimanih u ovom prostoru je „Zoro osvetnik“, rađen u tadašnjoj međunarodnoj koprodukciji.

Lednica Kralja Milana

Lednica Kralja Milana

Prostor ozidan opekama koji je služio za čuvanje namirnica tokom letnjih meseci. Izgrađen je u XIX veku na porodičnom imanju Jevrema Obrenovića.

Postoje dva ulaza u objekat. Dostupan ulaz se nalazi ispod današnje upravne zgrade Botaničke bašte „Jevremovac“.

Na podu objekta se nalaze dva otvora koja su služila za odvod vode koja se stvarala otapanjem leda. Dva ventilaciona otvora obezbeđivala su stalno strujanje vazduha.

Agaruša

Agaruša

Neozidan objekat u prirodnoj steni. Postoje dva posebna ulaza, sa iste strane objekta, na razdaljini od oko 15 metara. Oba ulaza su ozidana i na njima se nalaze limena vrata, jedna od njih sa oznakom fabrike IMR.

Objekat je usečen u steni i nije ozidan osim na ulaznom delu. Na starim kartama iz II svetskog rata stoji naznaka Fabrika Aga Ruša za oksigen i disugen.

Dakle ovaj objekat je koristio neki gazda Aga Ruša za svoju fabriku gasova. Objekat je nakon II svetskog rata verovatno služio kao magacin u okviru fabrike IMR.

Uništavanjem industrije u Rakovici, tokom 90-tih godina pa sve do danas, ovaj objekat je uglavnom služio za uzgajanje pečuraka. Okolno stanovništvo ga naziva Pečunkara.

Podzemni hodnici

Podzemni hodnici

Podzemni hodnici iskopani u lesu, mekanoj steni, u XIX veku. Od ulaznog dela uski i niski hodnici se račvaju u dva pravca desetinama metara u dubinu. Hodnici se završavaju, ne postoje drugi izlazi.

Namena ovih hodnika verovatno je bila da služe za potrebe austrijske vojske. Pretpostavka je da je projekat kopanja ovih tunela napušten pre završetka radova.