Tunel kod Petlovog brda

Tunel kod Petlovog brda

Tunel koji se nalazi pored Kružnog puta ispod beogradskog naselja Petlovo brdo. Ovaj tunel izgrađen je od armiranog betona pre nekoliko decenija i nikada nije bio u funkciji. Tunel sa oba svoja kraja izlazi na Kružni put, sa jedne strane ulaz je zazidan. Danas se u jednom delu ovog objekta gaje pečurke.

Proizvodnja pečuraka u tunelu

Sklonište u Cvijićevoj

Sklonište u Cvijićevoj

Sklonište koje je izgrađeno tokom II svetskog rata. Njegovo održavanje nastavljeno je i nakon završetka rata, što dokazuju zamenjena pancirna vrata unutar skloništa. Izgrađeno je od opeke, armiranog i nabijenog betona. Sastoji se od ulaznih stepeništa, malog pristupnog hodnika, središnje (glavne) prostorije i rezervnog izlaza.
Tokom 2000-tih, prilikom gradnje objekta na susednoj parceli, sklonište je presečeno na pola. Središnja prostorija je prezidana, dok je rezervni izlaz srušen. Deo glavne prostorije je delimično potopljen. Ukupna površina objekta je 47,95 m², visina 2,2m; širina 1,2 – 2,2 m; nadsloj iznosi 3m.

Podrumi Kapetan Mišinog zdanja

Podrumi Kapetan Mišinog zdanja

Velelepna palata građena je između 1857. i 1863. godine. Izgradio je Kapetan Miša Anastasijević, čuveni beogradski brodovlasnik i trgovac. Ova znamenita zgrada trebalo je po prvobitnoj nameni da postane srpski dvor, ali je nakon neuspešne veridbe Kapetan Miša ovu zgradu zaveštao „otečestvu“. Nekada je bila najviša građevina u Beogradu. Svojim stilom predstavlja prekretnicu u arhitekturi Beograda. Danas se u ovom zdanju nalazi Rektorat Univerziteta u Beogradu. Ispod cele palate nalaze se prostrani podzemni prostori ozidani opekom.

Sklonište Tošin bunar

Sklonište Tošin bunar

Objekat ozidan ciglom nalazi se na dva nivoa i više puta je adaptiran u sklonište. Poslednji put je to učinjeno 1999. godine, kada je jedan deo objekta zazidan. Ulaz u objekat se nalazi u dvorištu stambene zgrade. Objekat se sastoji od tunela koji u određenim delovima imaju proširenje. Postoji i rezervni izlaz koji se nalazi na kraju donjeg nivoa objekta.

Lagum u Karađorđevoj

Lagum u Karađorđevoj

Magacinski prostor ukopan u stenu, deo podzemnog kompleksa. Ukupna površina ovog objekta je 115 m². Izgrađen je za potrebe skladištenja robe koja je u Beograd dolazila kroz luku. Hodnikom je spojen sa okolnim magacinima. Prilikom rekonstrukcije ovog prostora u noćni klub otvoren je zid od opeke na platformi / nivou iznad samog magacinskog prostora. Iza zida, nalazi se prostor od nekoliko desetina metara kvadratnih. U uglu ove prostorije nalazi se veliki kameni blok koji je obrušen, verovatno prilikom pokušaja proširenja prostora. Prolaskom kroz pukotinu nismo utvrdili da postoje hodnici iza obrušene stene. Danas se u ovom prostoru nalazi poznata vinarija „Vinarija“.

Nacistički bunker

Nacistički bunker

Objekat je za potrebe Vermahta izgrađen tokom II svetskog rata. Kompleks se sastoji od dva artiljerijska i jednog mitraljeskog gnezda, spavaone za posadu, ostave za municiju i sistema za ventilaciju. Površina objekta je preko 200m². Danas je u veoma dobrom stanju. Položaj objekta je na padinama Banovog brda, a dejstvovanje usmereno ka reci Savi i Novom Beogradu. Namena objekta je bila kontrola velike površine savskog priobalja i sremske ravnice, gde se nekada nalazio stari beogradski aerodrom. Tokom borbi za oslobođenje Beograda, nacisti su u ovom delu grada pružili žestok otpor.

Lagumi u Savamaloj

Lagumi u Savamaloj

Dva laguma sa leve i desne strane od ulaza u dvorište, zatrpana šutom i otpadom. Zidovi ulaza su ozidani opekom. Prema svedočenju stanara zgrade, lagumi imaju po 40 m². Blizina Železničke stanice i luke i stalni priliv robe stvorili su potrebu za podzemnim i nadzemnim magacinskim prostorom u ovom delu grada. Mnoge privatne zgrade u Savamali imale su skladišta koja su vlasnici davali pod zakup. Već decenijama, iako se nalaze u vrlo popularnom delu grada, ovi podzemni prostori zatrpani su šutom.

Tuneli iskopani u steni – Višnjička Banja

Tuneli iskopani u steni – Višnjička banja

Tuneli nepoznate namene, iskopani u steni u blizini dunavske obale. Objekat ima dva ulaza, jedan je u potpunosti zatrpan odronom. Po svedočanstvu starijih sugrađana koji su živeli u okolini pre II svetskog rata, ulaz u ovaj objekat bio je ograđen. Na ulazu se nalazila straža vojske Kraljevine Jugoslavije. Objekat je verovatno određeno vreme služio kao vojni magacin.
Do pre nekoliko godina na jednom od ulaza stajala su limena vrata, koja su u međuvremenu odneli sakupljači sekundarnih sirovina.

Napušteni železnički tunel

Napušteni železnički tunel

Tunel koji se proteže ispod današnjeg beogradskog naselja Banovo brdo bio je deo pruge uskog koloseka koja je spajala Beograd sa Dubrovnikom. Pruga je zvanično otvorena 1928. godine.Tunel je dugačak 390 metara i ozidan je kamenom. Pruga je ukinuta 1968. godine. Danas se u jednom delu tunela gaje pečurke.

Podzemno stepenište u Karađorđevoj

Podzemno stepenište u Karađorđevoj

Prostor ukopan u stenu, deo podzemnog kompleksa u Karađorđevoj. Kao i ostali objekti unutar ovog kompleksa, služio je kao magacin. Ukupna površina ovog laguma je 113 m². Hodnicima je povezan sa dva susedna laguma. Glavni prostor magacina danas je preuređen i omalterisan. Posebnost ovog laguma su podzemne stepenice koje vode uzbrdo, do Kosančićevog venca. Izlaz vodi do manje zaravni ispod kuće Mike Alasa. Deo ovog prostora ozidan je opekom iz XIX veka. Veliki ventilacioni otvor probijen je kroz stenu. Njegov gornji otvor ozidan je opekom i nalazi se na padini iznad Karađorđeve ulice.